Open Map
Close Map
N
Projections and Nav Modes
  • Normal View
  • Fisheye View
  • Architectural View
  • Stereographic View
  • Little Planet View
  • Panini View
Click and Drag / QTVR mode
Share this panorama
For Non-Commercial Use Only
This panorama can be embedded into a non-commercial site at no charge. Read more
Do you agree to the Terms & Conditions?
For commercial use, contact us
Embed this Panorama
WidthHeight
For Non-Commercial Use Only
For commercial use, contact us
LICENSE MODAL

0 Likes

City of Zajecar - panoramic view

Grad Zaječar se nalazi u centralnom delu Timočke krajine i obuhvata Zaječarsku kotlinu, istočni deo Crnorečke i severni deo Knjaževačke kotline, kao i južne delove Negotinske krajine. Teritorija opštine je omeđena: sa severa obroncima planine Deli Jovan, sa istoka i jugoistoka obroncima Stare planine, kojom ide državna granica prema Bugarskoj, na jugu i jugozapadu Lasovačkom planinom kao ogrankom planine Tupižnice, a na zapadu Ježevicom i ograncima Velikog Krša. Banja Sokobanja udaljena je 70km. Površina opštine Zaječar je 1.069 km2 (oko 15 % površine Timočke krajine).

Grad Zaječar, geografski, administrativni, privredni, politički i kulturni centar opštine i Zaječarskog okruga, nalazi se u Zaječarskoj kotlini (između 43°54' i 43°42' severne geografske širine, 22°07' i 22°24' istočne geografske dužine i 137 m apsolutne nadmorske visine), na 11 km od granice prema Bugarskoj, u međurečju i na sastavcima Crnog i Belog Timoka. Grad je prvobitno ležao na desnoj obali Crnog Timoka, prostirući se do brda Kraljevica. Vremenom se širio na levoj obali Crnog Timoka i prema zapadu.

Grad je izgrađen na raskrsnici magistralnih puteva: Paraćin - Zaječar – Kula (odakle se ovaj magistralni pravac grana ka Vidinu i Sofiji), Paraćin – Zaječar – Negotin - Kladovo - rumunska granica, Paraćin – Zaječar – Knjaževac – Niš i Negotin – Zaječar – Knjaževac – Niš. Magistralni pravci ka Vidinu i Sofiji su, pored magistralnog puta Beograd – Donji Milanovac – Kladovo – Negotin i dalje, jedina i najkraća putna veza Evrope i ostalog dela naše države ka severnoj Bugarskoj i južnoj Rumuniji i dalje prema Crnomorskom basenu, što Zaječaru daje poseban međunarodni značaj.

Na teritoriji Grada Zaječara preovlađuje brdsko-planinsko zemljište, sa zaječarskom kotlinom u centru. Sama kotlina se nalazi između dva planinska luka, karpatskog i balkanskog. Smeštena je u zapadnom delu Timočkog basena. Kotlina se proteže od Vražogrnca do vratarničke klisure, na zapadu do grebena Lasovačke planine, kao dela Tupižnice gde je delimično rastavljena od crnorečke kotline planinom Tupižnicom, ali je morfološka granica opet obeležena niskom prečagom u kojoj je Crni Timok usekao klisuru Baba Jonu.

Zaječarski basen pripada Crnom, Belom i Velikom Timoku. Dužina basena je oko 20 km. Ovom basenu pripada 16 km toka Crnog Timoka, 22. km toka Belog Timoka i 10 km Velikog Timoka. On predstavlja deo prostrane uzdužne depresije koja se pružala od Dunava do Knjaževca i koja je tektonskog porekla. Južno od Zaječara Beli Timok je usekao Vratarničku klisuru, koja predstavlja sponu između zaječarskog basena na severu i knjaževačkog na jugu. Ova klisura je usečena između zaseoka Zmijanca i Grliške reke. Dužine je 5 km, dubine 170-190 m i širine 0,5 km.

Zaječarska opština se nalazi u kontinentalnom klimatskom pojasu. Klima je vlažno umerena, sa toplim i suvim letom i umereno hladnom zimom, šta ukazuje da Zaječar i okolina imaju umerenokontinentalnu klimu. Najhladniji meseci su u proseku januar i februar, a najtopliji jul. U poslednjoj deceniji klima je se znatno izmenila. Prisutne su njene varijacije koje ukazuju da više nema preciznog vremenskog perioda u kojem traje zima ili leto, kao što je to bilo ranije. Sada su letnji meseci izuzetno žarki sa dnevnim temperaturama koje dostižu i do 40°C, dok su noći u proseku sveže. Po toj razlici dnevne i noćne temperature u toku leta, suvim i žarkim letima klima u ovom kraju sve više poprima obeležja pustinjske klime. Zime su blage i sa malo padavina, ali u pojedinim periodima temperatura silazi i preko 15°C ispod nule. U zaječarskom basenu duvaju vetrovi slični košavi, najčešće severoistočni, dok povremeno duvaju vetrovi sa pravca Karpata i Stare planine. Vetrovi su najčešći u proleće i jesen. Grad se javlja retko. Tokom godine ukupne padavine u proseku iznose 560 mm.

Zaječarsku opštinu presecaju Crni i Beli Timok, koji se kod Vražogrnca spajaju u Veliki Timok. Ova tri Timoka čine osnovu rečnog sistema Timok, koji čini osnovu hidrografske mreže ovog kraja. Pored njih, teritoriju opštine presecaju manje rečice (Lubnička reka, Lenovačka reka, Gornja Bela Reka, Lasovačka reka i dr.). Vodostaj svih ovih reka je najviši u proleće, a najniži u letnjim mesecima. Rečni sistem Timok ima izuzetan značaj za ovaj kraj, čija plodna dolina je izuzetno pogodna za poljoprivredu.

Na teritoriji grada nema prirodnih jezera, ali postoje tri veštačka (akumulaciona) jezera: Grliško, Rgotsko i jezero Sovinac. Grliško i jezero Sovinac služe za vodosnabdevanje, dok je Rgotsko jezero nastalo sakupljanjem vode u iskopima (majima) kvarcnog peska kod sela Rgotine.

U Gradu Zaječaru poznata su dva termomineralna izvora: Gamzigradska Banja i Nikoličevo. Termomineralni izvori u Gamzigradskoj Banji su uređeni, gde postoji i savremeno banjsko lečilište, dok termomineralni izvor u Nikoličevu nije uređen, iako sva ispitivanja pokazuju da je to u pitanju izuzetno lekovita termomineralna voda. Mnogi građani dolaze na ovaj izvor i koriste njegova lekovita svojstva.

U ovom kraju prevladavaju listopadne šume, rasprostranjene na padinama Deli Jovana, Stare planine i na Tupižnici. Otuda je šumski pokrivač najviše rasprostranjen u atarima sela Vratarnica, Gornja Bela Reka, Lenovac, Lasovo, Mali Izvor, Dubočane i Glogovica. Pašnjaci su najviše rasprostranjeni u atarima sela Velika Jasikova, Vratarnica, Veliki Izvor, Gornja Bela Reka, Gradskovo, Grljan, Glogovica, Lasovo, Mali Izvor, Metriš, Nikoličevo i Rgotina. Na žalost, i u ovom kraju ima pojava sušenja drveća, od čega je posebno ugrožena park-šuma Kraljevica, koja predstavlja “pluća grada” Zaječara.

Teritorija grada je bogata raznovrsnom divljači. Na ovim prostorima prisutni su: srna, divlja svinja, vuk, lisica, šakal, jazavac, divlja mačka, kuna zlatica i kuna belica, zec, fazan, poljska jarebica, divlji golub, grlica, gugutka, prepelica, divlja patka, jastreb kokošar, svraka, siva vrana, fazan idr.

Text: Zajecar

Photo: Panorame Srbije

View More »

Copyright: Saša Stojanović
Type: Spherical
Resolution: 10620x5310
Taken: 25/05/2011
Uploaded: 26/05/2011
Views:

...


Tags: zajecar; zajecarski; istocna srbija; east serbia; serbia; srbija; europe; evropa; bosko; nicic
More About Serbia


It looks like you’re creating an order.
If you have any questions before you checkout, just let us know at info@360cities.net and we’ll get right back to you.